Alergija

Što je alergija?
Alergija nastaje kao interakcija nasljednih čimbenika i utjecaja okoliša. Alergija je prekomjerna reakcija obrambenog sustava na različite čimbenike okoliša, inače neškodljive tvari koje udahnemo, dodirnemo kožom, unesemo injekcijom ili pojedemo. U ponovljenom kontaktu s tim tvarima obrambeni sustav organizma se poremeti i dolazi do reakcija između strane bjelančevine – alergena i vlastite bjelančevine – protutijela, uz nepotrebno i prekomjerno stvaranje protutijela. Protutijela koja su odgovorna za nastanak alergijskih reakcija pripadaju skupini imunogolbulina E (IgE). Imunoglobulini se vežu na prihvatne molekule (receptore) na stanice mastocita, koje sadrže posebnu tvar – histamin. Kada se IgE veže na mastocit, oslobađa se histamin, dolazi do širenja i pojačane cirkulacije kroz krvne žile, kontrakcije glatke muskulature i pojave simptoma. Alergije se najčešće javljaju u djetinjstvu, ali se mogu javiti u bilo kojoj dobi.
Procjena je da u Hrvatskoj 7-10% stanovništva boluje od peludne alergije, a 3-5% boluje od astme.
Što sve uzrokuje alergiju?
Uzročnici alergije – alergeni su brojni. Među najčešće alergene ubrajaju se: pelud, grinje, kućna prašina, životinjska dlaka, spore plijesni, hrana, otrovi insekata i UV zrake. Tako inhalacijski alergeni, kao što su pelud, grinje, kućna prašina, životinjska dlaka, perje, plijesni i slično, najčešće uzrokuju simptome na dišnom sustavu i bolesti kao što su alergijski rinitis i astma. Alergeni iz hrane mogu uzrokovati smetnje vezane za probavni sustav, ali i sustavne i kožne reakcije. Ubodi insekata, kao i lijekovi i cjepiva izazivaju sustavne ili samo kožne reakcije.
Sklonost alergijama je nasljedna, pa je važan podatak o alergijskoj bolesti u obitelji jer primjerice kod djeteta čiji je jedan roditelj alergičar rizik pojave alergijske bolesti iznosi oko 30%.
Što je pelud?
Pelud su mikroskopska zrnca koja proizvode biljke kako bi se mogle razmnožavati. Za nas je važna ona pelud koja se prenosi putem vjetra, jer tada može biti udahnuta i kod osjetljive populacije izazvati alergiju. Peludna zrnca su lagana i nošena vjetrom mogu se prenijeti na udaljenosti i do100 kilometara. Najveći dio peludi, oko 90% ostaje na mjestu otpuštanja. U većim naseljima i gradovima zbog posebnih mikroklimatskih uvjeta, peludna zrnca su najgušća u sloju zraka do 10 m od tla. Uz povoljne meteorološke uvjete, toplo i suho vrijeme (30-40% vlage), uz visoki tlak zraka, oslobađaju se velike količine peludi.
Koji su simptomi i znakovi peludne alergije?
Karakteristika peludnih alergija je njihovo periodičko pojavljivanje, vezano uz sezonu pojavljivanja određene vrste peludi u zraku. Peludna hunjavica, poznata pod nazivom i sezonski alergijski rinitis je najčešći oblik alergije. To je alergijska bolest gornjih dišnih putova koja se javlja sezonski, u vrijeme kada se u zraku nalaze čestice određene peludi. Karakteristični simptomi su:
konjunktivitis – svrbež, pečenje i suzenje očiju
rinitis – svrbež vrška nosa, osjećaj neprohodnost i punoće nosa, kihanje i obilni vodeni iscjedak iz nosa, te povremeno nestanak njuha.
Kako liječiti ili ublažiti alergiju?
Današnja znanost ulaže ogromne napore u potrazi za pravim lijekom protiv alergija. Najčešće su greške kada se bolesnik samostalno liječi uzimanjem sprejeva i kapi, a da se prije toga nije javio svom liječniku. Tek kada se alergija potvrdi, može se i liječiti ili ublažiti.
Ključni parametri za uspješno liječenje i smanjenje simptoma alergijskih bolesti:
edukacija bolesnika
izbjegavanje alergena
adekvatna terapija lijekovima
imunoterapija (hiposenzibilizacija)
Liječenje treba početi na vrijeme i treba trajati do kraja djelovanja alergena (npr. liječenje peludne hunjavice treba započeti najmanje 15 dana prije početka polinacije, a treba trajati do kraja polinacije.
Biljke alergija :
Crni kim,crni ribiz,artičoka,crna bazga,od eteričnih ulja miloduh puzajući,arapski tamjanovac, njemačka i rimska kamilica,crni papar.